Arena Pula

Pulska Arena najznačajniji je spomenik iz rimskog razdoblja s područja Istre, no ujedno je i jedan od najbolje očuvanih amfiteatara svijeta.
Gradnja pulskog amfiteatra, Arene započela je već tijekom vladavine cara Augusta, na početku 1. stoljeća dok je za vrijeme vladavine dinastije Flavijevaca bila proširena i mogla je ugostiti čak 23 000 gledatelja.
Izgrađen od domaćeg vapnenca u tuskanskom stilu, amfiteatar se sastoji od četiri etaže s najvećom visinom od 33 metara. Budući da je podignut na padini brijega, istočni dio koji je na prirodno povišenom terenu, izdiže se na samo dva gornja kata. Puni profil sačinjavale su 72 polukružne arkade, dok je zadnji kat imao 64 četvrtasta prozora, a u slučaju loših vremenskih prilika postojala je i mogućnost natkrivanja gledališta pomoću platna i jarbola. Na glavnoj su osi lukovi nešto širi kako bi naglasili glavne ulaze, no najznačajniji je bio onaj na južnom kraju, okrenut prema gradu.
Središnji dio svakog amfiteatra je borilište, odnosno arena, gdje su se priređivale gladijatorske borbe, lov na životinje i javna suđenja. Ulaz na predstave nije se plaćao, ali raspored sjedenja strogo je pratio društvenu hijerarhiju po bogatstvu i ugledu, prilikom čega su najsiromašniji bili smješteni na zadnjoj etaži s najlošijim pogledom na arenu. Panem et circenses, kruha i igara, bio je moto Rimljana jer organiziranjem igara i dijeljenjem kruha prije njihovog početka se udovoljavalo narodu.
Ispod borilišta pulske Arene, bila je smještena pomoćna podzemna prostorija, koja je služila za držanje kaveza za zvijeri, dok je danas u njoj postavljena stalna izložba Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici.
Zbog svoje impozantne veličine Arena je izgrađena izvan gradskih zidina rimske Pule do koje je svojedobno vodila cesta Via Flavia, još uvijek jedna od glavnih gradskih prometnica. Danas se u Areni održavaju kulturne manifestacije poput filmskog festivala ili raznih koncertnih nastupa.